Imenovan po Dmitriju Mendeljejevu, koji je stvorio periodni sustav
No translations found
Imenovan po Alfredu Nobelu, švedskom kemičaru, otkrivaču dinamita i osnivaču Nobelove nagrade
No translations found
Imenovan po Ernetsu O. Lawrencu, izumitelju ciklotrona
No translations found
Imenovan po Ernestu Rutherfordu, fizičaru i kemičaru s Novog Zelanda
No translations found
Imenovan po ruskom gradu Dubni
No translations found
Imenovan po Glennu Seaborgu, američkom nuklearnom kemičaru i dobitniku Nobelove nagrade
No translations found
Imenovan po Nielsu Bohru, danskom fizičaru
No translations found
Od latinske riječi "Hassias", što označava Hess, pokrajnu u Njemačkoj
No translations found
Imenovan po Lise Meitner, austrijskoj fizičarki
No translations found
Imenovan po Njemačkom gradu Darmstadtu
No translations found
Imenovan po Wilhelmu Conradu Röntgenu, njemačkom fizičaru
No translations found
Imenovan po astronomu Nikoli Koperniku
No translations found
Ime dolazi iz japanskog naziva za Japan
No translations found
Imenovan po osnivaču Flerovog Laboratorija za nuklearne reakcije, sovijetskom fizičaru Georgiju Nikolajeviču Flerovu
No translations found
Imenovan po Moskovskoj oblasti, mjestu gdje se Dubna nalazi
No translations found
Imenovan po Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore, koji se nalazi u gradu Livermoru u Kaliforniji
No translations found
Imenovan po američkoj saveznoj državi Tennessee
No translations found
Imenovan po ruskom nuklearnom fizičaru Juriju Oganesianu
No translations found
Henry Cavendish prvi je raspoznao vodik od drugih plinova 1776. kada ga je pripravio reakcijom klorovodične kiseline i cinka. Engleski znanstvenik Robert Boyle je 1670. promatrao njegovu proizodnju u reakcijama jakih kiselina i metala. Francuski znanstvenik Antoine Lavoisier ga je 1783. imenovao "hydrogène"; po uzoru na taj naziv krajem 19. stoljeća Bogoslav Šulek nazvao ga je vodikom.
No translations found
Francuski astronom Jules Janssen je pridobio prve dokaze za postojanje helija tokom pomrčine Sunca 1868. Norman Lockyer i Edward Frankland su predložili ime helij za ovaj novi element. 1895. Sir William Ramsay je otkrio helij u mineralu uranija zvanom kleveit. Samostalno su ga otkrili u kleveitu Per Teodor Cleve i Abraham Langlet.
No translations found
Litij je otkrio Johann Arfvedson 1817. kada je analizirao minerale s otoka Uto u Švedskoj. Čisti metal su izolirali švedski kemičar William Thomas Brande i engleski kemičar Sir Humphry Davy sljedeće godine radeći samostalno. 1855. veće količine litija su Robert Bunsen i Augustus Matthiessen proizveli elektrolizom litijevog klorida.
No translations found
Louis-Nicolas Vauquelin je otkrio berilij u njegovim oksidima u berilu i smaragdima 1798. Friedrich Wöhler i Antoine Bussy su samostalno izolirali berilij 1828. kemijskom reakcijom metalnog kalija i berilijevog klorida. Prvi komercijalno uspješsan proces dobivanja berilija su Alfred Stock i Hans Goldschmidt razvili 1932.
No translations found
Spojevi bora poznati su već tisućama godina, ali element su otkrili Sir Humphry Davy, Gay-Lussac i Thendard tek 1808. Bor nije bio prepoznat kao element dok ga 1808. Sir Humphry Davy, Joseph Louis Gay-Lussac i Louis Jacques Thénard nisu izolirali. Jöns Jakob Berzelius je identificarao bor kao element 1824.
No translations found
Ugljik je otkriven još u prapovijesti i poznat je bio u oblicima čađe i ugljena čak i najranijim ljudskim civilizacijama. 1772. Antoine Lavoisier je otkrio da su dijamanti još jedan oblik ugljika kada je spalio uzorke ugljena i dijamanta i ustanovio da niti jedan nije proizveo vodu. 1779. Carl Wilhelm Scheele je pokazao da izgaranjem grafita nastaje ugljikov dioksid te stoga da grafit mora biti još jedan obljik ugljika.
No translations found
Smatra se da je dušik otkrio škotski fizičar Daniel Rutherford 1772., koji ga je prozvao škodljiv ili fiksirani zrak. U isto su ga vrijeme proučavali i Carl Wilhelm Scheele, Henry Cavendish i Joseph Priestley. 1790. ga je francuski kemičar Jean-Antoine-Claude Chaptal nazvao "azotum", a krajem 19. stoljeća Bogoslav Šulek imenovao ga je dušikom.
No translations found
Carl Wilhelm Scheele je 1771. dobio kisik zagrijavanjem živinih oksida i nitrata, ali je svoje pronalaske objavio tek 1777. Joseph Priestley je 1774. isto tako napravio ovaj novi tip zraka. Ime "oxygenium" je 1777. skovao Antoine Lavoisier, čiji su eksperimenti s kisikom pomogli diskreditirati tada popularnu flogistonsku teoriju gorenja i korozije. Po uzoru na taj naziv krajem 19. st. Bogoslav Šulek smislio je hrvatski naziv kisik.
No translations found
1529. Georigius Agricola je opisao korištenje fluorita kao fluks. 1670. Heinrich Schwandhard je uočio da je staklo izloženo fluoritu tretiranom sa kiselinom gravirano. 1810. francuski znanstvenik André-Marie Ampère je predložio da je fluorovodična kiselina spoj vodika s novim elementom. Element je konačno izolirao Henri Moissan 1886.
No translations found
Neon su otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris W. Travers u Londonu 1898. godine. Otkriven je kad je Ramsay ohladio uzorak zraka dok nije postao tekućina, zatim ugrijao tekućinu i skupljao plinove kako su isparavali. Nakon 1902., kompanija Georgesa Claudea, Air liquide, je proizvodila industrijske količine neona kao nusprodukt njegovog posla likvefakcije zraka.
No translations found
Kemijsku kraticu za natrij prvi je objavio Jöns Jakob Berzelius u svojem sustavu atomskih simbola. On je skraćenica novolatinskog imena tog elementa "natrium", što se odnosi na egipatski "natron", prirodnu mineralnu sol većinski sastavljenu od hidrata natrijevog karbonata. 1807., Sir Humphry Davy je po prvi put izolirao natrij elektrolizom suhog natrijevog hidroksida, koji je bio vrlo blago navlažen.
No translations found
Škotski kemičar Joseph Black je prepoznao magnezij kao element 1755. Magnezij je po prvi put izolirao Sir Humphry Davy 1808. u Londonu. Koristio je elektrolizu na mješavini magnezija i živinog oksida. Antoine Bussy ga je pripremio u njegovom koherentnom obliku 1831.
No translations found
1761., Guyton de Morveau predložio je ime "alumine" za bazu stipsa, a 1787., Antoine Lavoisier mislio je da je to oksid još neotkrivenog metala. Sir Humphry Davy je identificirao postojanje metalne baze stipse 1808. Hans Christian Ørsted je prvi izolirao metalni aluminij u nečistom obliku 1825. Općenito se izolacija aluminija pripisuje Friedrichu Wöhleru 1827.
No translations found
1800., Sir Humphry Davy je vjerovao da je silika spoj, a ne element; ali 1811., Gay Lussac i Louis Jacques Thénard su vjerojatno pripremili nečisti amorfni silicij zagrijavanjem kalija sa silicijevim tetrafluoridom. 1824. Jöns Jakob Berzelius je pripremio amorfni silicij okvirno istom metodom. Henri Deville je 1854. prvi pripremio kristalni silicij, drugi alotropni oblik silicija.
No translations found
Henning Brand je 1669. otkrio fosfor u Hamburgu u Njemačkoj, tako što ga je pripremio iz urina. 1769., Johan Gottlieb Gahb i Carl Wilhelm Scheele pokazali su da se kalcijev fosfat nalazi u kostima, i dobili elementarni fosfor iz pepela kostiju. Antoine Lavoisier je prepoznao fosfor kao element 1777.
No translations found
Do 3. stoljeća, Kinezi su otkrili da se sumpor može izvući iz pirita. Indijski alkemičari opsežno su pisali o koristima sumpora u alkemijskim operacijama sa živom, od 8. stoljeća pa nadalje. 1777., Antoine Lavoisier je pomogao uvjeriti znanstvenu zajednicu da je sumpor element, a ne spoj.
No translations found
Oko 1630., belgijski kemičar i liječnik Jan Baptist van Helmont raspoznao je klor kao plin. Elementarni klor je po prvi put pripremio i proučavao švedski kemičar Carl Wilhelm Scheele 1774. Do 1810., znanstveni konsenzus je bio da je klor spoj koji sadrži kisik. 1811., Sir Humphry Davy je zaključio da je klor novi element.
No translations found
Henry Cavendish je 1785. pretpostavio da je argon prisutan u zraku. Tek su ga 1894. izolirali Lord Rayleigh i Sir William Ramsay u Škotskoj. Argon je postao prvi otkriveni plemeniti plin. 1957., IUPAC se složio da se simbol treba promijeniti iz A u Ar.
No translations found
Kalijev simbol K dolazi iz njemačkog i skandinavskog naziva 'kalium'. Kalij je prvi izolirao Sir Humphry Davy 1807. iz kaustične potaše elektrolizom rastaljene soli pomoću novootkrivenog Voltinog elektostatičkog stupa. Kalij je prvi metal koji je izoliran elektrolizom.
No translations found
Kalcij je poznat još od prvog stoljeća kada su Rimljani pripremali vapno kao kalcijev oksid. Kalcij je prvi izolirao Sir Humphry Davy 1808. kada je elektrolizom rastavio mješavinu vapna i živinog oksida. Davy je pokušavao izolirati kalcij; kada je čuo da su Jöns Jakob Berzelius i Pontin pripremili amalgam kalcija uz pomoć elektrolize vapna u živi, i sam je pokušao taj pokus.
No translations found
1879., Lars Fredrik Nilson i njegov tim su detektirali skandij u mineralima euksenitu i gadolinitu. Nilson je pripremio 2 grama skandijevog oksida visoke čistoće. Per Teodor Cleve je pokazao da skandij ima svojstva slična onima koja je Mendeljejev predvidio za eka-bor. Metalni skandij su prvi pripremili Fischer i njegovi suradnici 1937.
No translations found
William Gregor je otkrio oksid titanija u ilmenitu 1791. Martin Heinrich Klaproth je nezavisno otkrio titanij u rutilu 1795. i imenovao ga. Čisti metalni titanij je dobio Matthew A. Hunter tek 1910. 1936., Krollov proces je omogućio komercijalnu proizvodnju titanija.
No translations found
Vanadij je otkrio Andrés Manuel del Río 1801. 1805., francuski kemičar Hippolyte Victor Collet-Descotils je pogrešno izjavio da je del Ríov novi element samo nečisti uzorak kroma. 1831., švedski kemičar Nils Gabriel Sefström je ponovno otkrio vanadij u novom oksidu koji je pronašao dok je radio sa željeznim rudama. Kasnije te godine, Friedrich Wöhler je potvrdio del Ríovov raniji rad.
No translations found
1797., Louis Nicolas Vauquelin je dobio uzorke rude krokoita. 1798., Vauquelin je otkrio da može izolirati metalni krom zagrijavanjem njegovog oksida u peći na ugljen, što ga čini otkrivačem tog elementa. Vauquelin je uspio i detektirati tragove kroma u dragom kamenju, kao što su rubini i smaragdi.
No translations found
Do sredine 18. stoljeća, švedski kemičar Wilhelm Scheele iskoristio je piroluzit za proizvodnju klora. Scheele i drugi bili su svjesni da piroluzit sadrži novi element, ali ga nisu mogli izolirati. Johan Gottlieb Gahn prvi je izolirao nečisti uzorak metala mangana 1774., reduciranjem njegova oksida pomoću ugljika.
No translations found
Prvo željezo koje su koristili ljudi vjerojatno je došlo s meteoritima. Najstariji poznati željezni objekti koje su koristili ljudi su kuglice meteorskog željeza napravljene u Egiptu oko 4000 godina pr. Kr. Otkriće taljenja oko 3000 godina pr. Kr. dovelo je do početka željeznog doba oko 1200 godine pr. Kr., te značajne uporabe željeza za alate i oružja.
No translations found
Spojevi kobalta stoljećima su korišteni kako bi se staklu, glazuri i keramici dala bogata plava boja. Element je prvi izolirao švedski kemičar George Brandt godine 1735. Pokazao je da je prisutnost elementa kobalta ono što uzrokuje plavu boju u staklu, a ne bizmut, kao što se prije mislilo.
No translations found
Pronađeni su predmeti načinjeni od metalnih meteorita čak 5000 godina prije Krista. Godine 1751. barun Axel Fredrik Cronstedt pokušavao je izdvojiti bakar iz kupronikla i umjesto toga proizveo bijeli metal nikal. Početkom 20. stoljeća Ludwig Mond je patentirao proces koji koristi niklov karbonil za pročišćivanje nikla.
No translations found
Bakar se u prirodi nalazi samorodan i bio je poznat nekima od najstarijih zabilježenih civilizacija. Prema najranijim procjenama otkriven je oko 9000 godina prije Krista na Bliskom Istoku. Bio je jedan od najvažnijih materijala ljudima u bakrenom i brončanom dobu.
No translations found
Metal cink proizveden je u Indiji u 13. stoljeću redukcijom kalamina organskim tvarima poput vune. Metal je u Europi ponovno otkrio Andreas Sigismund Marggraf 1746. Zagrijao je smjesu rude kalamina i ugljika u zatvorenoj posudi bez bakra kako bi proizveo metal.
No translations found
1871., ruski kemičar Dmitrij Mendeljejev predvidio je postojanje elementa galija i nazvao ga eka-aluminij. Galij je spektroskopski otkrio francuski kemičar Paul Emile Lecoq de Boisbaudran 1875. godine po njegovom karakterističnom spektru pri ispitivanju uzorka sfalerita. Kasnije te godine, Lecoq je dobio slobodni metal elektrolizom njegova hidroksida u otopini kalijeva hidroksida.
No translations found
1869., Dmitrij Mendeljejev predvidio je njegovo postojanje i neka njegova svojstva na osnovi njegova položaja u periodnom sustavu i nazvao je element eka-silicij. 1886., Clemens Winkler pronašao je novi element uz srebro i sumpor, u rijetkom mineralu zvanom argirodit. Prve slitine silicija i germanija dobivene su 1955.
No translations found

Periodic Table invites you to become a translator to help them translate their Element Details project.

Sign up for free or login to start contributing.